Kada govorimo o hrani jasno je da su ukusi itekako različiti. Neki će pojesti sve što se pred njih stavi, neki vole hranu koja je blaga i bez previše začina, a neki će svakom jelu dodavati još začina pa čak i prije nego li ga probaju. Među ovim potonjima najviše se ističu ljubitelji ljutog, koji svoj obrok ne mogu zamisliti bez dodatka ljutine.
Ljuta hrana najčešće nas asocira na Meksiko i razne istočnjačke kuhinje, odakle se i proširila po cijelom svijetu, a ako ćemo malo istraživati povijest doći ćemo do podatka da su se prve ljute papričice, koje su uglavnom osnova za dobivanje ljutine, korištene na prostoru Južne Amerike još 2500 godina prije Krista.
Danas ljutu hranu zahvaljujući raznim umacima možemo jesti u čitavom svijetu, a situacija oko nje vrlo je jednostavna – ili ju voliš, ili ju ne voliš.
Bez obzira jeste li ili niste fanovi ljutoga dobro je znati nekoliko stvari njemu.
Za specifična svojstva čili papričica odgovorni su spojevi iz skupine kapsaicinoida, a među njima posebno je važan kapsaicin. Što je veća njegova količina, to je ljuća papričica, a samim time i umak čiji je ona sastojak. Kapsaicin je izrazito koristan za naše tijelo te je upravo on glavni faktor kada dođemo u raspravu: „Treba li jesti ljuto? Da ili ne?“. Ako ćemo gledati po kapsaicinu odgovor je svakako da, jer njegova svojstva mogu itekako dobro djelovati na naš organizam. Ubrzava metabolizam, smanjuje apetit, poboljšava rad srca, poboljšava rad probavnog sustava, ublažava simptome prehlade i gripe, učinkovito je sredstvo protiv određenih vrsta bolova…
Sve ove prednosti koje donosi ljuta hrana vrlo su brzo prepoznate u svijetu, stoga ne čudi kako je u proteklih nekoliko godina značajno porasla proizvodnja i prodaja ljutih umaka, posebno onih domaće radinosti. Ništa drugačija situacija nije niti u Hrvatskoj.
Savršen prostor za pokrenuti proizvodnju nečeg takvog je plodna Slavonija, za koju možemo reći kako je zahvaljujući svojoj kulinarskoj ponudi prijestolnica ljutog u Hrvata. Shvatio je to i Matko Maltar, koji je 2018. godine pokrenuo proizvodnju ljutih papričica i brend ljutih umaka pod nazivom Slavonsko zlo.
Posao je započeo na obiteljskoj plantaži u Petrijevcima nedaleko od Osijeka, a danas, da bi mogao zadovoljiti sve svoje kupce, suradnike je morao potražiti među OPG-ovima diljem Slavonije. Tako danas diljem Slavonije rastu papričice koje se nakon prerade pretvaraju u Slavonsko zlo. Bhut Jolokija, Carolina Reaper, Scotch bonnet i Scorpion neke su od najpoznatijih vrsti ljutih papričica na svijetu, a sada ih zahvaljujući Matku možemo pronaći na plantažama diljem Slavonije.
Sve ove papričice nakon berbe prerađuju se u Belišću, a onda nastaje prava rapsodija okusa, kada dobiju čast postati dio nekoga od ljutih umaka brenda Slavonsko zlo.
Ovisno o jačini i namjeni tako nastaju umaci Original (mrkva i češnjak), Chipotle (Dimljena Bhut Jolokija), Jolokia (đumbir i limun), Habanero (ananas i jabuka) i ostali. Ovi umaci vrlo brzo su stekli veliku popularnost te ih danas možete kušati u brojnim restoranima diljem Lijepe naše te naručiti u Slavonsko zlo web shopu.
Zašto pišemo ovo sve? Zato što svim ljubiteljima ljutog i onima koji će to tek postati, želimo priopćiti kako je brend Slavonsko zlo stigao u Pizzeriju Chello, gdje ga kao dodatak možete iskušati na našim brojnim pizzama.
Stoga, ako svoju hranu ne možete zamisliti bez ljutoga ili mu možda tek želite dati priliku, posjetite nas i uvjerite se kakvu savršenu kombinaciju daju „pizze iz druge galaksije“ i Slavonsko zlo.